Pozivamo vas na otvorenje izložbe fotografija Ane Šesto „Fantastični spomenar” koja će se održati u petak 3.2. u 19 sati u galeriji svratišta Cinkuš ( Mletačka 9, Gornji grad, Zagreb). Ovo je sedma po redu Anina samostalna izložba koju otvara pjesnik i publicist Marijan Grakalić, koji je do sada u istom prostoru organizirao nekolicinu izložbi, primjerice izložbe Marije Braut, Mije Vesovića, Stiva Cinika.

Izložba ostaje otvorena do 3.3. 2012.

Tko je Ana?

Ana Šesto je fotografkinja i voditeljica Kulturnog kluba O’GRADA , apsolventica na Fakultetu političkih znanosti  iza koje je šest  samostalnih  i dvadesetak  grupnih izložbi. Fotografijom se bavi od 2000. kada je upisala Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. Realizirala je dvadesetak  naslovnica za hrvatske književnike, te su joj radovi objavljivani u raznim časopisima.

Dobivala je nagrade u raznim fotografskim časopisima, a od  nagrada izdvaja  1. nagradu Educentrinog natječaja „ Znanje u slici“ , 1. nagradu Foto kluba Zagreb za „ Živjela fotografija“, 2. nagradu Foto kluba Zagreb za „ Zagreb i Zagrepčani“, 2.  nagradu na Fotomaratonu, te pohvalu na festivalu Photodays 2011.

2007. sudjelovala je  na seminaru Fotosofia 2, Damira Hoyke. Službena je fotografkinja kazališta Mala Scena, nakladničke kuće Semafora,  Knjige u centru , fotograf časopisa  Turizam info, Dnevno hr.

Osim toga, radila je, i naravno, još uvijek radi promo fotografije za bandove, modele i dizajnere,  sportske utrke, predstave, koncerte, festivale. Uz fotografiranje, radi  kao grafički dizajner za Semaforu i O’gradu.

New York je grad koji nikad ne spava, grad u kojem nikad nije dosadno. Ali ako klubovi i restorani, najčešće, dan nakon otvaranja ljudima postanu neatraktivni, na koji način se mogu brzo i lako ponovno privući? Umjetnik John Morse spojio je haiku i prometne znakove.

Angažiran od strane Ministarstva prometa New Yorka, Morse je predložio 25 prometnih znakova, od kojih je 12 izabrano,  s ciljem da probude „uspavane“ pješake i bicikliste te da osvijeste građane o sigurnosti u prometu i poštivanju prometnih znakova.

- Prometne nesreće  nisu duhovite, ali sama tema je humoristična upravo zato što je smrtno ozbiljna, izjavio je Morse. – Ljudima ne treba samo govoriti pogledajte lijevo, pogledajte desno, poezija će na njih ostaviti jači dojam.

Znakovi su  postavljeni  u pet četvrti New Yorka. 10 znakova je na engleskom, dok su dva na španjolskom jeziku.

Morse je posebnu pozornost posvetio i biciklistima:

Morseovi slikoviti znakovi na snažan način šalju poruku o situacijama na koje trebamo obratiti pozornost. Koristeći jarke boje te duhovite i zanimljive stihove, stvorio je znakove koji iskaču iz prometnog sivila, pa ih je gotovo nemoguće ne uočiti. Stvorio je znakove koji su zaintrigirali prolaznike i privukli pažnju biciklista u svakodnevnoj jurnjavi gradom.

Do sada je postavljeno 114 od planiranih 216 četvrtastih znakova. Pola znakova sadrži duhovite poruke složene u 17 slogova, pridržavajući se tako tradicionalne forme haiku poezije, dok je na ostatku znakova stavljen QR kod, koji pri skeniranju vodi do haiku stihova.

Kreativni je projekt, koji već sada ima odličan feedback među New Yorčanima, Morse predstavio riječima. – Nisam vam rekao ništa što do sada niste znali, samo sam vam to predstavio na način koji do sada niste čuli.

Deveto izdanje Human Rights Film Festivala, festivala filma o ljudskim pravima, održat će se od 5. do 10. prosinca u zagrebačkom kinu Europa i Dokukinu Croatia u organizaciji Multimedijalnog instituta i Udruženja za razvoj kulture „URK“. U suradnji s udrugom Filmaktiv selekcija iz programa bit će prikazana i u riječkom Art-kinu Croatia od 12. do 16. prosinca.

Tematski fokus ovogodišnjeg festivala je zemlja – kao pitanje ekologije, ekonomije i politike. Nakon što su prošla izdanja festivala propitivala teme gradskog prostora i javnosti, na  ovogodišnjem HRFF-u pažnju se usmjerava na zemlju iz perspektive tla, zemljišta i teritorija. Zemlja je na početku i na kraju: to je obrađivanje zemlje kao najstarija ljudska djelatnost; to su ratovi; to je planetarna ekološka kriza; to je zemljište kao posljednji preostali objekt špekulacije globalnog kapitalizma. Grabež zemljišta, izvlaštenje seljaka s njihove zemlje, ekološka devastacija – to su samo neke od specifičnih tema kojih se HRFF dotiče u svom programskom fokusu.

Glavni filmski program uključuje niz dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova aktualne svjetske produkcije koji odabirom tema ukazuju na probleme i/ili fenomene suvremenog društva.

Film ‘Tomboy’ drugi je igrani film Céline Sciamma, francuske autorice čiji je prvijenac ‘Water Lilies’ postigao zapažen festivalski uspjeh i pozitivne kritike struke. ‘Tomboy’ donosi priču desetogodišnje djevojčice Laure: potaknuta pogreškom vršnjaka koji je na temelju njene frizure u stilu Jean Seberg i ‘muških’ manira proglašavaju dečkom, ona nastavlja koristiti slučajno nametnuti identitet.

Dugometražni prvijenac Izraelca Nadava Lapida, film ‘Policajac’ (‘Ha-shoter’) jedan je od najzapaženijih debitantskih filmova ove godine. Prikazujući dvije potpuno suprotne skupine, Lapid stavlja naglasak na brojne klasne probleme i sukobe zakopane forsiranim i često propagandnim sukobom sa najvećim izraleskim naprijateljem – Palestincima.

Dokumentarac ‘Ako i jedno stablo padne: priča o Fronti za oslobođenje Zemlje’ (‘If a tree falls: a story of the Earth Liberation Front’) donosi nesvakidašnji prikaz radikalne ekološke aktivističke skupine koju FBI naziva ‘najvećom američkom terorističkom prijetnjom’. Autor Marshall Curry cijenjeni je dokumentarist čiji je prvijenac ‘Street Fight’ bio nominiran za nagrade Oscar i Emmy.

Srđan Keča mladi je srpski autor koji živi u Londonu. Na festivalu će biti prikazana tri njegova dokumentarna uratka. Film ‘Pismo ocu’, pobjednik regionalne selekcije na prizrenskom Dokufestu i film koji je izabran u selekciju amsterdamske IDFA-e, njegov je studentski rad na britanskoj Nacionalnoj filmskoj školi u kojem preispituje individualnu odgovornost običnih ljudi zatečenih u ratu. Kroz fotografije, pisma i video snimke ‘Pisma ocu’ donose priču o događanjima devedesetih na Balkanu.

Drugi Kečin film, dokumentarno-eksperimentalni film ‘Mirage’ (‘Fatamorgana’) snimljen je u Dubaiju, nakon naleta ekonomske krize koji je gotovo ispraznio grad. Obično viđen ili kao čudo razvoja ili kao propali trik, Dubai u tom filmu postaje polje za vizualno istraživanje izmještenosti, čežnje i želja njegovih stanovnika. Oba filma prikazana su na festivalima diljem Europe, uključujući one u Londonu, Rotterdamu te Cottbusu gdje je film nagrađen.

Na današnjoj konferenciji za medije u festivalskom Press centru u kinu Europa proglašeni su pobjednici ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala!

Zlatna kolica u dugometražnoj kategoriji žiri u sastavu Peter Suschitzky, Antonio Piazza i Christopher Goodwin dodijelio je austrijskom filmu ‘Michael’ u režiji Markusa Schleinzera.

Posebno priznanje u dugometražnoj konkurenciji osvojio je film ‘Razmjena’ izraelskog redatelja Erana Kolirina. Zlatna kolica za najbolji kratki film osvojio je redateljski dvojac iz Njemačke, Ilker Çatak i Johannes Duncker sa svojim filmom ‘Kad je Namibija bila grad…’.

Najbolji dokumentarni film 9. Zagreb Film Festivala prema mišljenju žirija u sastavu Chris McDonald, Amra Bakšić Čamo i Tim Pritchard je ‘Na rubu Rusije’ poljskog autora Michała Marczaka, dok je žiri posebno priznanje u dokumentarnoj konkurenciji uručio hrvatskom filmu ‘Zemlja znanja’ autora Saše Bana.

Zlatna kolica za najbolji hrvatski film u programu Kockice osvojio je film ‘Komba’ autora Tina Žanića, a o nagradi je odlučivao tročlani žiri u sastavu Danijel Hočevar, Jukka-Pekka Laakso i Juraj Lerotić.

Znaju se i pobjednici Palunka. Prva nagrada odlazi Lani Brčić za ‘Staklenke’, a pohvale su zavrijedili Sanja Đurić za ‘Evinu igru’ te Hrvoje Marin za ‘Vlak za nepoznato’. O nagradi je odlučivao ocjenjivački sud kojeg su činili Dean Kotiga, Hrvoje Magić i Juraj Lerotić.

Svečana dodjela nagrada i zatvaranje festivala održat će se večeras u 20 sati u kinu Europa uz projekciju filma ‘Opasna metoda’ redatelja Davida Cronenberga.

Na međunarodnom festivalu Golden Drum, koji se održavao od 5. do 8. listopada u Portorožu, hrvatski shop-concept studio Brigada osvojio je srebro za Adrisov paviljon koji svijetli u mraku.

Riječ je projektu izrađenom za prošlogodišnji Weekend Media Festival kojim se javnosti željelo prezentirati Adrisovo godišnje izvješće “Dobre ideje svijetle u mraku”, inače rad agencije Bruketa&Žinić OM. Inspirirani tom međunarodno nagrađivanom knjigom, tim arhitekata i dizajnera iz Brigade odlučio je izgraditi sobu koja, kada se ugase svjetla, također svijetli u mraku.

Prva je to međunarodna nagrada za stručnjake iz Brigade, agencije koja se bavi uređenjem prodajnog mjesta, produkt dizajnom i arhitekturom, a koja se nedavno u medijima spominjala i u kontekstu novog izgleda poslovnog centra Zavrtnica u Zagrebu. Nagradu su dobili u kategoriji Novog i inovativnog oglašavanja, a među nagrađenima još su se našli i brendovi poput Nestlea, Procter&Gamblea, Vodafonea i Greenpeace Internationala.

Iza nagrađenog projekta sobe stoje Davor Bruketa, Damjan Geber, Nikola Žinić, Vesna Đurašin, Ivana Drvar i Radovan Radičević, dok idejno rješenje i izradu knjige potpisuju Davor Bruketa, Nikola Žinić, Tomislav Jurica Kaćunić, Daniel Vuković, Ivan Čadež, Igor Miletić, Vesna Đurašin, Radovan Radičević, Ivanka Mabić.

Golden Drum festival, koji postoji već 18 godina te nagrađuje projekte tržišnih komunikacija Nove Europe, svima iz svijeta oglašavanja na ovim prostorima je dobro poznat. Pod Novom Europom misli se na sljedeće zemlje: Albanija, Austrija, Azerbajdžan, Armenija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Cipar, Češka, Egipat, Estonija, Finska, Gruzija, Grčka, Hrvatska, Izrael, Kazahstan, Kosovo, Kirgistan, Latvija, Libanon, Litva, Mađarska, Malta, Makedonija, Moldova, Poljska, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka, Slovenija, Turska, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan.

Četvrtak će na ZFF-u ponuditi šesnaest različitih filmskih naslova, različitih duljina, rodova i žanrova.

Nakon jutarnje porcije dokumentaraca te još jednog naslova iz dječje Bibijade, u kinu Europa ručak i užina bit će dugometražni igrani naslovi: rumunjska poslastica Najbolje namjere Adriana Sitarua od 15 sati, a zahtjevna, ali i sočna Krvna osveta Joshue Marstona od 17 sati.

Slijedovi večernjih delicija krenut će filmom pamtljivog naslova Dont brejk maj turbofolk hart Mione Bogović. Kad se pjevačica turbofolka zaljubi u mladog beogradskog kustosa dogodi se spoj nespojivog: priča je to o kontroverznom gradu, ljubavi, oda turbofolku i prikaz gay identiteta u Srbiji.

Nakon upoznavanja Beograda slijedi put u Oslo u društvu tridesetogodišnjaka na prekretnici. Film Oslo, 31. kolovoza Joachima Triera film je koji se mora pogledati u kinu. Atmosfera, glazba, zvuk – sve iznimno uspjelo u kontekstu snažne priče o narkomanskom rekonvalescentu. Bogat dan u Europi zaključuje kratkometražni igrani Mila Caos o stvarnosti transvestita u predgrađu Havane, a potom slijedi novi dragulj iz Austrije, film Michael Markusa Schleinzera. Pamtljiv i snažan, pomalo neobičan film koji ilustrira banalnost zla na impresivno kontroliran i ponekad iznenađujuće crnohumoran način.

Kino Tuškanac od jutra donosi projekcije spomenutih filmova iz glavnog dugometražnog i kratkometražnog programa, a poslijepodne dokumentarce: u 16 i 30 Na rubu Rusije i Ova stolica nisam ja. Na rubu Rusije Michała Marczaka u Torontu, Jihlavi te na čitavom nizu drugih festivala nagrađeni je film o ljudima koji traže utočište od nezgrapnog kaosa civilnog života unutar samonametnutog reda i discipline vojske. Ova stolica nisam ja Andyja Taylora Smitha intrigantan je prikaz prijelomnog trenutka u životu osobe koja boluje od cerebralne paralize. U 21 sat pak održat će se svjetska premijera filma Oblak Miroslava Sikavice koji uključuje nove detalje tragične priče o sudbini mladog Luke Ritza. Oblak je intimna priča o traumatičnom gubitku sina jedinca, najboljeg prijatelja, dečka…

Tuškanac će 19 sati pak ugostiti i vrlo uspjeli njemački film Zaustavljen Andreasa Dresena. Slojevit film o četrdesetogodišnjem Franku s inoperabilnim tumorom na ovogodišnjem je festivalu u Cannesu nagrađen u prestižnoj konkurenciji Un certain regard. Radi se o novom filmu iz programa Velikih 5, a iz istog će programa, u Muzeju suvremene umjetnosti od 21 sat igrati i Zadnji kat lijevo, dobitnik nagrade FIPRESCI u programu Panorama ovogodišnjeg Berlinala. Svi koji žele naučiti kako od otmice stvoriti pobunu gradskih razmjera moraju pogledati film Angela Ciancija.

Zagrebački plesni centar zasigurno će biti dobro ispunjen u večernjim satima jer od 20 i 30 igra film Pusher Nicolasa Windinga Refna. Nasilni, napeti, a ipak dirljivi film etablirao je Refna kao beskompromisnog filmskog autora velikog talenta, a za mnoge ovaj naslov slovi kao ponajbolji danski film devedesetih. Nakon Refna slijedi još jedan film odlične reputacije i još zanimljivijeg filmskog autora. Ljubavni slučaj ili tragedija službenice P.T.T. Dušana Makavejeva igrat će od 23 sata. Dušan Makavejev neće prisustvovati svojoj projekciji, ali Saša Ban, autor filma Zemlja znanja na svojoj, u Dokukinu od 19 sati, hoće. Na kraju projekcije će i odgovarati na pitanja gledatelja.

Nakon filmova i razgovora o filmovima treba se i opustiti. Tulumi će se održati u kinu Europa gdje će se za ritmove i melodiju brinuti DJ D-GREE, a u Jabuci nas očekuje K.I.L. digital.

Deveti Zagreb Film Festival došao je u svoju središnju fazu, u period kad su svi filmski programi pokazali svoje konture, ali i kad filmske poslastice još uvijek u velikom broju čekaju filmoljupce.

Kao i svakog dana projektori u kinima Europa i Tuškanac palili su se prvi, u jutarnjim satima, a tri dokumentarna naslova bila su na rasporedu od devet sati, Talibani iza maske Paula Refsdala, Zemlja znanja našeg Saše Bana te Barzak Mantasa Kvedaravičiusa. Zemlja znanja je film o čijoj stvarnosti itekako mnogo znamo jer riječ je o dokumentiranju prosvjeda koji su se prošle godine odvijali na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Barzak s druge strane donosi priču o Čečenima, nestalima i onima koji ih traže, a prijevod naslova o filmu najbolje govori: „zemlja između života i smrti“.

Nakon dokumentarnih tema u Europi od 12 i 30 sljede filmovi iz programa Bibijada, namijenjeni najmlađima, a među četiri kratkometražna naslova moći će se premijerno pogledati i novi hrvatski film, Ema Krasimira Gančeva. Prvi dio dana u Europi se zaključuje reprizama filmova iz glavnog programa, filmom Bagremi u 15 sati i Razmjenom od 17 sati.

Večernje projekcije u Europi otvaraju dva filma, kratkometražni Mali borci Ivane Lalović o djeci usred ratnog vihora koji u Zagreb stiže s niza prestižnih festivala, a odmah potom na velikom će platnu zaigrati novi rumunjski biser Najbolje namjere Adriana Sitarua. Najbolje namjere su film o neurotičnom tridesetogodišnjaku kojem se posve promijeni život kada mu majka zapadne u zdravstvene probleme. Na festivalu u Locarnu film je nagrađen za najbolju režiju i glavnu mušku ulogu.

Joshua Marston je još jedan redatelj kojeg vjerni posjetitelji ZFF-a dobro poznaju. Riječ je o autoru koji je zagrebačku publiku osvojio filmom Marija milosti puna još 2004. godine, a sada stiže s novim filmom, Krvnom osvetom. Riječ je o snažnoj priči o sazrijevanju i izuzetnoj analiza načela krvne osvete. Film prikazuje latentni osjećaj opasnosti, ali i deprimirajuću dosadu s kojom su suočeni albanski tinejdžeri koji se nađu pod utjecajem starinskih običaja i dužnosti koje im nisu bliske. Film je na festivalu u Berlinu nagrađen dvjema nagradama: Srebrnim medvjedom za najbolji scenarij te posebnim priznanjem Ekumenskog žirija.

Prije Krvne osvete, od 22 sata bit će prikazan i film Sutra, Alžir?, nešto posve drugačije, no opet tako blisko Marstonovom filmu. Europski filmovi iz programa Velikih 5 i u srijedu imaju jake adute. U Muzeju suvremene umjetnosti u 21 sat bit će prikazan film Aureliana Amadeia 20 cigareta o stvarnom i turbulentnom spletu događaja samog autora, a u kinu Tuškanac u 19 sati španjolski film Tuđa nevolja Oskara Santosa. Tuđa nevolja je zanimljiv spoj drame i fantastike o liječniku kojem učmali život preko noći postaje pravi lunapark.

Odmah nakon Tuđe nevolje u kinu Tuškanac igrat će film o kojem se posljednjih mjeseci puno priča. Orkestar Pjera Žalice govori o orkestru, onom Plavom, naravno, ali i općem društvenom kontekstu koji je obilježio nekoliko generacija bivše države. Kada već govorimo o dokumentarcima ne smijemo propustiti ni Marijine koje će se prikazati u Dokukinu Croatia od 19 sati, a odmah nakon Marijinih u istom kinu ali od 21 sat slijedi hvaljen i nagrađivan film Andyja Taylora Smitha Ova stolica nisam ja o čovjeku koji boluje od celebralne paralize no kojem se život iznenada stubokom promijeni.

Za one koji preferiraju noćne projekcije od jutarnjih, prije Smithovog filma moći će pogledati već opisani film Barzak.

Program Moj prvi film: Danska donosi nove naslove tamošnjih filmskih majstora, u Zagrebačkom plesnom centru od 20 sati i 30 minuta bit će prikazani filmovi Thomasa Vinterberga, dugometražni Najveći heroji i kratkometražni Dečko koji je hodao natraške.

Za kraj dana, kao i uvijek, organizatori Zagreb Film Festivala pripremili su vam i poneki tulum: danas će u kinu Europa glazbu puštati DJ Borovich, a u Lemon Baru DJ Mayo & Nikki Bumz imaju live act.

Deveti po redu Zagreb Film Festival otvoren je jučer u kinu Europa projekcijom filma Tiranosaur, britanskog glumca i redatelja Paddyja Considinea. Prije projekcije filma održana je ceremonija otvaranja na kojoj su se publici obratili direktor festivala Boris T. Matić te izvršni direktor Hrvoje Laurenta.

- Filmove ćemo prikazivati ovdje u našoj ljepotici, kako volimo zvati kino Europu, kinu Tuškanac, Zagrebačkom plesnom centru, dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti te Dokukinu Croatia, a dio programa predstavit ćemo i prikazati na Akademiji dramske umjetnosti, izjavio je Hrvoje Laurenta.

Deveti po redu Zagreb Film Festival je otvorio gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić, a nakon ceremonije dodijeljena je nagrada Albert Kapović, godišnja nagrada Hrvatske udruge producenata, Hrvoju Hribatu, sadašnjem ravnatelju Hrvatskog audiovizualnog centra. Nagradu mu je uručila Dana Budisavljević, članica Povjerenstva Hrvatske udruge producenata.

Nagrada Albert Kapović dodijeljena je Hribaru radi njegove ključne uloge u definiranju dugoročnih ciljeva i neposrednih zadaća razvoja hrvatskog audiovizualnog sektora.

- Ovu nagradu prihvaćam spremno i siguran sam sam da bi Albert Kapović ovim izborom bio zadovoljan. Zaslužio sam ju u onih pet sekundi kada sam rekao ‘da’ i nesmotreno prihvatio posao ravnatelja HAVC-a. U Hrvatskoj se potom dogodila klima odgovora ‘da’, kada su to počeli govoriti struka, politika i korporacije te su se time okolnosti za hrvatsku kinematografiju doista počele popravljati’, izjavio je Hrvoje Hribar prilikom preuzimanja nagrade.

Drugi dan 9. Zagreb Film Festivala donosi dvadeset i dva različita filma na pet lokacija: u kinima Europa i Tuškanac, Plesnom centru, Muzeju suvremene umjetnosti i Dokukinu Croatia. Projekcije započinju od 9 sati, a traju sve do 23 sata.

Pobjednik ovogodišnjeg natječaja Zagrebačke pivovare i Instituta za suvremenu umjetnost za likovno rješenje etikete Božićnog piva je likovni umjetnik Miron Milić .

Zagrebačka pivovara, u suradnji s Institutom za suvremenu umjetnost iz Zagreba, raspisala je Natječaj za oblikovanje etikete Božićnog piva 2011., u sklopu godišnje promotivne akcije. U natječaju su mogli sudjelovati likovni umjetnici do 35 godina starosti.

Pobjednik natječaja za etiketu Božićnog piva Zagrebačke pivovare i Instituta za suvremenu umjetnost je likovni umjetnik Miron Milić. Njegov koloristički crtež zimskog krajolika osvojio je žiri koji su činili direktorica Instituta za suvremenu umjetnost Janka Vukmir, likovni kritičar Zlatko Gall i predstavnici Zagrebačke pivovare. Osim što će Mironovo likovno rješenje krasiti ovogodišnje Božićno pivo, pripada mu i vrijedna nagrada u iznosu od dvadeset tisuća kuna.

Miron Milić završio je Akademiju likovnih umjetnosti 2006. godine u klasi Miroslava Šuteja, a crtežom se intenzivno bavi od 2002. godine. Do sada je sudjelovao na niz grupnih i samostalnih izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu, a posebno se ističe ovogodišnjom samostalnom izložbom serije crteža pod nazivom „Stjerani u kut“ u HDLU-ovoj Galeriji PM.

Ovim natječajem, i prethodnim angažmanima mlađih likovnih umjetnika, Zagrebačka pivovara mladim umjetnicima želi omogućiti predstavljanje i široj publici putem etikete Božićnog piva, koju su do sada osmišljavala i vodeća imena domaće likovne umjetnosti. Želja da etikete Božićnog piva nose svježu i drukčiju interpretaciju Božića i blagdanskog vremena dovela je do angažmana likovnih umjetnika poput Livija Rajha, Marka Tadića, Zlatana Vehabovića, a ove godine i Mirona Milića.

Samo predstavljanje ovogodišnjeg izdanja Božićnog piva predviđeno je za mjesec studeni, a tad će u sklopu predstavljanja biti izložena i dosadašnja likovna rješenja etiketa Božićnog piva mladih autora.

Kako Vam se sviđa likovno rješenje etikete Božićnog piva?

Projekt INTERNO kao odgovor na ustajalu kulturnu praksu u Hrvatskoj! Inicijativa za INTERNO dolazi od potrebe mladih dramskih pisaca za okupljanjem kako bi prekinuli praksu ‘gluhe sobe’ svojstvene spisateljsko-dramskom stvaralaštvu. Prvi INTERNO održao se u siječnju ove godine, a u prvoj sezoni predstavljena su djela nove generacije dramskih pisaca: Lane Šarić, Luke Rukavine, Nine Horvat, Diane Meheik, Dijane Protić, Vedrane Klepice, Dine Pešuta i Rone Žulj.

U drugoj sezoni, pred projektom, stoji misija početka prekida s praksom nevidljivosti drame. Kao prvi korak prema smanjenju nevidljivosti, predviđeno je izdavanje knjige dramskih tekstova predstavljenih u prošloj sezoni, kako bi se pisci predstavili i javnosti i širem profesionalnom krugu.

Ima li ikakvog smisla biti dramski pisac u Hrvatskoj?

Hrvatski dramski pisci ne mogu računati da će biti plaćeni za svoje stvaranje,  jer sustav potpore za pisanje drame ne postoji. Rijetki natječaji koncipirani su kao nagrade, što ne pridonosi razvoju raznolikosti, a osim toga, od takvog se oblika “potpore“ može okoristiti ionako tek mizeran broj pisaca godišnje.

Dramski pisci dakle mogu se jedino nadati da će im se rad isplatiti postavljanjem njihovog djela u kazalištu. Jer, drame se i pišu da bismo ih gledali u kazalištu, zar ne? No sustav kazališta je takav da za suvremene domaće autore ima vrlo malo mjesta. Drame se šalju na adrese kazališta, no većini se tamo zameće svaki trag. Povremeno, domaće kazališne kuće čekaju da kazališta iz regije ili svijeta prepoznaju naše autore, pa će ih možda tek onda blagosloviti svojom pažnjom, a zatim možda i produkcijom.

U takvoj situaciji minimalne vidljivosti rada dramskih pisaca i još rjeđe mogućnosti da se novi tekstovi okušaju u komunikaciji s vanjskim svijetom, INTERNO pruža neku vrstu prostora rezonancije potrebnog dramskim piscima.

Svaka INTERNO večer posvećena je jednom autoru i njegovoj drami, koja se u komornoj atmosferi u prostorima Kazališnog epicentra čita među okupljenima, čemu slijedi rasprava kako bi pisac dobio povratnu informaciju o svom radu.

Nova sezona otvara se sutra predstavljanjem drame „Pred Vratima“ mlade autorice Kristine Gavran u 19h u prostorijama Kazališnog epicentra u Preradovićevoj 44. 

Svi zainteresirani za sudjelovanje više informacija mogu pronaći ovdje.

Foto: Rona Žulj, Interno, 2. ožujak 2011.